O kojim čimbenicima ovise plaće prosvjetara?
Prosvjetni djelatnici će vam reći kako su njihove plaće male u odnosu na plaće drugih zaposlenika u državnim službama. To je činjenica koju ističu i sindikati zaposlenika u školstvu. Plaće učitelja i profesora zaostaju za plaćama zaposlenika u državnoj upravi, vojsci i policiji. Ljudi sa srednjom stručnom spremom u nekim službama imaju veće plaće nego prosvjetari koji su svi do jednoga fakultetski obrazovani. O tom potom! Ako pročitate moj članak pod naslovom „Tko sve radi po školama? Zapošljavanje nestručnjaka“ onda ćete vidjeti da po osnovnim i srednjim školama ima zaposlenika poput spremačica i domara koji nemaju visoku stručnu spremu, a nije im ni potrebna za posao koji rade.
Osim njih, i među nastavnicima koji predaju u učionicama i rade s učenicima ima također određeni dio zaposlenika koji nemaju fakultetsko obrazovanje, bilo zato što još nisu diplomirali ( apsolventi) ili zato što im fakultetsko obrazovanje nije potrebno. U strukovnim usmjerenjima budućim frizerkama će stručne predmete predavati frizer ili frizerka koji rade svoj posao sa završenom srednjom školom. Tako je i s kuharima i konobarima koji uče đake u ugostiteljskom usmjerenju po školama diljem Hrvatske stručnim predmetima koji su njima bitni da bi jednog dana mogli biti dobri kuhari i konobari.
Visina plaće ovisi ne samo o stručnoj spremi nastavnika, već i o koeficijentima, neoporezivom dijelu plaće, godinama radnog staža i tako dalje. Svakako da će mladi nastavnici imati manje plaće od svojih starijih kolega, baš kao i u drugim zanimanjima. Ako neki nastavnik nema fakultetsko obrazovanje, njegova će mjesečna bruto i neto plaća biti manja u odnosu na kolegu koji ima fakultetsko obrazovanje.
Radio sam s nekim kolegama koji su se žalili da su im kao profesorima male plaće iako oni zapravo nisu bili profesori, već su radili kao nastavnici u školi sa srednjom stručnom spremom. Danas svatko tko radi u nastavi s djecom naziva se učiteljem ili nastavnikom ako radi u osnovnoj školi te profesorom ako radi u srednjoj školi. Nije to baš tako i javnost bi to trebala znati! Tek toliko da ne bude zabune i krivih tumačenja. Nije svatko tko radi u nastavi s djecom učitelj ili profesor s fakultetskom diplomom.
Kako se je kretala visina moje neto plaće kao profesora?
Kad sam počeo raditi kao profesor u jednoj srednjoj školi krajem 1994. moja neto plaća bila je 1650 kuna uz 302 kune putnih troškova, dakle sve skupa 1952 kune ili oko 257 eura. To je stvarno bilo malo! Više su od mene tada zarađivali neki drugi zaposlenici sa srednjom školom u drugim djelatnostima. Plaća mi je kasnije polako rasla, pa mi je neto plaća za studeni 2009. bila 5 418 kuna. Uz putne troškove ( 404 kune) i dodatak na smjenski rad uz nešto malo honorara za prekovremeni rad ( 312 kuna) ukupna neto primanja za taj mjesec bila su mi 6134 kune ili u današnjoj valuti oko 808 eura.
Nije bilo loše za profesora samca, nekako sam uspijevao sastaviti kraj s krajem i još nešto uštedjeti živeći s roditeljima. Ipak, moji kolege i svi ostali zaposlenici koji su imali obitelji s tim iznosom nisu mogli biti zadovoljni i teško su vezali kraj s krajem od mjeseca do mjeseca. Plaće će i kasnije rasti, ali će isto tako rasti i troškovi života, baš kao i danas! Iako se Vlada hvali velikim povećanjem plaća i mirovina, činjenica je da su i troškovi života posljednjih godina znatno porasli, tako da malim ljudima i dalje preostaje mučiti se s preživljavanjem.
Prema pisanju portala srednja.hr, članak „Poznat datum isplate novih plaća u školama: Bit će više nego prethodni mjesec,“ nakon posljednjeg povećanja u studenom prosječna plaća za učitelje u osnovnoj školi isplaćena u listopadu 2023. iznosila je 1 325 eura, dok su u istom mjesecu nastavnici u srednjim školama imali prosječnu plaću 1 398 eura. Članak je objavljen 29. ožujka 2024. u rubrici „Novosti.“
Koliko slobodnih dana u godini imaju prosvjetni djelatnici?
Na kraju ovog članka, još bih samo napisao da ima ljudi koji misle da su prosvjetari više nego dovoljno plaćeni, s obzirom da ne rade vikendom i praznicima, imaju slobodne dane tijekom proljetnih, ljetnih i zimskih školskih praznika, kao i slobodne dane za državnih praznika.
Koliko je to slobodnih dana? Godina ima 52 tjedna i isto toliko neradnih vikenda za prosvjetare. Svaki vikend ima dva slobodna dana ( subota i nedjelja) puta 52 tjedna je već 104 dana. Proljetni praznici daju oko 10 slobodnih dana, zimski praznici oko 20 dana te ljetni raspust ( otprilike od 10. srpnja pa negdje do 20. kolovoza svake godine) još dodatnih 40-ak slobodnih dana, plus po koji državni ili crkveni praznik koji pada u radni tjedan tijekom nastavne godine i eto ti blizu 180 slobodnih dana za prosvjetne djelatnike, što je skoro pola godine!
Doduše, za vrijeme zimskih i proljetnih praznika organiziraju se stručni skupovi ( seminari) za prosvjetne djelatnike u većim gradovima kao što su na primjer Zagreb i Osijek. Na seminarima se može sresti i neke kolege s kojima si studirao pa malo popričate, a saznate i nešto novo iz struke na tim skupovima! Još ako im se plate putni troškovi i ako dobiju makar pola dnevnice za odlazak na seminar, nastavnici imaju računa otići na takve skupove tijekom praznika.
Zbog toliko slobodnih dana tijekom godine prosvjetni djelatnici mogu se posvetiti svojim obiteljima, hobijima i nekim drugim poslovima koje mogu raditi u slobodno vrijeme. Oni svakako imaju više slobodnog vremena nego mnogi drugi zaposlenici u ostalim strukama. Ipak, novca nikada dosta jer potrebe su velike, pa ako se može dobiti još novca iz državnog proračuna, zašto ne?
