Tijekom prve polovice 19. stoljeća istraživala se povijest pojedinih slavenskih naroda i njihova književnost, pa su se u skladu s tim stvarale i teorije o podrijetlu Slavena kao i pojedinih slavenskih naroda. Tada su nastale i političke ideje poput panslavizma
Jezik je duša naroda, njegovo kulturno blago. Svatko tko voli svoj narod i domovinu trebao bi poštivati i svoj materinji jezik. Tijekom povijesti hrvatski intelektualci objavljivali su djela na hrvatskom jeziku, ali je ipak latinski bio službeni jezik hrvatske kraljevine
Među strancima koji su tijekom 19. stoljeća došli u Hrvatsku i dali svoj doprinos njezinu društveno-gospodarskom razvoju bili su i doseljenici iz Češke. Ovaj članak posvećen je trojici doseljenika iz Češke koji su se u drugoj polovici 19. stoljeća bavili
U Zagrebu je 25. ožujka 1848. održana Velika narodna skupština na kojoj su pristaše Narodne stranke ( prije zvane Ilirskom strankom) sastavili političku peticiju, odnosno proglas u 30 točaka koje su zapravo predstavljale politički program Narodne stranke. Ta peticija poznata
Ljudevit Gaj opisan je kao hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. On je bio središnja osoba ilirskog pokreta i kao takav imao je važnu ulogu u hrvatskom narodnom preporodu.[1] U ovom članku opisat ću njegovo podrijetlo, kulturno i političko
U srcu političkih previranja i buđenja nacionalne svijesti u Hrvatskoj, Sabor Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije 1861. predstavlja jedan od ključnih događaja u oblikovanju suvremenog hrvatskog identiteta. Upravo je taj Sabor održan u burnim vremenima bio poprište važnih rasprava
