U posljednjih deset godina svjedoci smo ubrzanog uvođenja digitalnih tehnologija u obrazovni sustav. Proces digitalizacije mijenja način na koji učenici uče i kako nastavnici podučavaju, stvarajući nove prilike, ali i izazove. Ovaj članak analizira ključne promjene koje su se dogodile u obrazovnom sustavu zahvaljujući tehnologiji, te razmatra kako su škole u Hrvatskoj prihvatile ove promjene.
Prva faza digitalizacije – digitalni udžbenici i e-škole
Početak digitalizacije obrazovnog sustava u Hrvatskoj može se pratiti kroz projekte kao što su uvođenje digitalnih udžbenika i program e-Škole, pokrenut od strane CARNET-a. Ovaj program je omogućio školama pristup digitalnim alatima i sadržajima, a nastavnicima i učenicima pružio edukaciju o njihovom korištenju. Ova prva faza digitalizacije fokusirala se na postavljanje temelja – osiguravanje infrastrukture poput interneta, računala i pametnih ploča.
Digitalni udžbenici, koji su zamišljeni kao nadogradnja tradicionalnih, omogućili su učenicima pristup interaktivnim sadržajima koji olakšavaju učenje. Međutim, izazov je bio u tome što su neki nastavnici i učenici još uvijek preferirali papirnate verzije, što je otežalo širu primjenu digitalnih udžbenika.
Tehnologija u učionici – od pametnih ploča do tableta
Uvođenje pametnih ploča, projektora i tableta u učionice obilježilo je sljedeću fazu digitalizacije. Pametne ploče, koje su omogućile interaktivno podučavanje, zamijenile su tradicionalne školske ploče, a učenici su dobili priliku sudjelovati u lekcijama na dinamičan način. Tableti i računala omogućili su učenicima pristup širem spektru informacija, olakšali istraživanje i grupne projekte, te potaknuli aktivnije učenje.
Iako su pametne ploče i tableti u početku bili skuplji i teško dostupni u svim školama, one škole, posebno one u većim gradovima, uspjele su ih uvesti zahvaljujući raznim državnim i europskim fondovima. Time su postale predvodnici u digitalizaciji obrazovanja u Hrvatskoj.
Online nastava i pandemija kao katalizator
Pandemija COVID-19 koja je započela 2020. godine bila je prekretnica u procesu digitalizacije školstva. Škole su zatvorene, a obrazovni proces se prebacio u online okruženje gotovo preko noći. Ovaj prijelaz je ukazao na važnost tehnologije u obrazovanju i otkrio brojne nedostatke, ali i prednosti digitalne nastave.
Mnoge škole koje su već bile uključene u digitalizacijske programe brzo su se prilagodile novim uvjetima, dok su druge, s manje resursa i digitalne infrastrukture, imale poteškoća u organizaciji nastave. Ipak, pandemija je ubrzala razvoj online platformi, kao što su Microsoft Teams, Zoom i Google Classroom, koje su postavile su standardne alate.
Izazovi digitalizacije
Unatoč mnogim prednostima, digitalizacija obrazovanja nije prošla bez izazova. Jedan od glavnih problema bio je nedostatak tehničke opreme u nekim školama, posebno u ruralnim područjima. Također, mnogi nastavnici, posebno starije generacije, suočili su se s poteškoćama u prilagodbi novim alatima i metodama podučavanja.
Još jedan izazov bio je osigurati jednaku dostupnost digitalnih alata svim učenicima. Nisu svi učenici imali pristup računalima i internetu kod kuće, što je stvorilo nejednakosti u obrazovnom procesu.
Pogled u budućnost – digitalna pismenost kao ključna vještina
Uvođenje tehnologije u obrazovni sustav donijelo je mnoge promjene, a jedno od ključnih pitanja za budućnost je kako integrirati tehnologiju na način koji će dugoročno koristiti svim učenicima. Digitalna pismenost postaje sve važnija vještina koja će biti neophodna za život i rad u 21. stoljeću.
Škole će u budućnosti morati balansirati između tradicionalnih metoda obrazovanja i novih digitalnih alata. Važno je da tehnologija ne bude samo dodatak, već sastavni dio obrazovnog procesa koji će omogućiti učenicima da se lakše i brže prilagode suvremenom svijetu.
Zaključak
Digitalizacija obrazovanja promijenila je način na koji učimo i podučavamo, a posljednjih deset godina donijelo je velike pomake u korištenju tehnologije u školama. Iako su izazovi još uvijek prisutni, posebno u smislu jednakog pristupa digitalnim alatima, tehnologija se pokazala ključnom za obrazovni proces, osobito u vrijeme pandemije. Budućnost obrazovanja uvelike će ovisiti o uspješnoj integraciji digitalnih alata i kontinuiranom razvoju digitalnih kompetencija kod učenika i nastavnika.
