Psihološki i društveni utjecaj nepravednog zapošljavanja u školama

Nepotizam i nepravedno zapošljavanje u školama predstavljaju ozbiljan problem koji negativno utječe na moral i motivaciju mladih nastavnika, ali i na psihološko stanje učenika i drugih zaposlenika. Ove prakse narušavaju povjerenje u obrazovni sustav te stvaraju atmosferu nesigurnosti i nezadovoljstva.

Utjecaj na mlade nastavnike

Mladim nastavnicima koji su tek završili svoje obrazovanje i puni su entuzijazma za rad u školi, nepravedno zapošljavanje može biti veliki udarac. Kada vide da radna mjesta dobivaju osobe s manjom kvalifikacijom ili s manje kompetentnosti samo zato što su povezane s upravom neke škole ili s nekim drugim utjecajnim osobama, njihov entuzijazam brzo splasne. To dovodi do osjećaja nepravde, demotivacije i gubitka povjerenja u sustav.

Zapošljavanje stručnih ljudi u školama, naročito mladih nastavnika u općem je društvenom interesu. Mladi nastavnici koji se zaposle u nekoj školi nisu uzalud studirali i imaju priliku raditi u svojoj struci. Učenici dobivaju sposobne i stručne ljude koji će ih učiti i odgajati. Roditelji od učenika mogu biti zadovoljni jer su im djeca u dobrim rukama u školi, Ravnatelji škola dobivaju stručan mladi kadar koji će u tim školama raditi dulje vrijeme, dok stariji nastavnici također imaju razloga biti sretni- mlađe kolegice i kolege preuzet će dio poslova u školi.

Mladi nastavnici, suočeni s ovakvim situacijama, često osjećaju nesigurnost i manjak kontrole nad vlastitom profesionalnom sudbinom. Mnogi od njih počinju se pitati ima li smisla truditi se i ulagati u dodatno obrazovanje i usavršavanje ako zapošljavanje ne ovisi o njihovim kompetencijama, već o poznanstvima i vezama.

Psihološke posljedice na učenike

Učenici, barem neki od njih, mogu biti svjesni nepravednog zapošljavanja u svojim školama, bilo kroz razgovore s roditeljima, učiteljima ili kroz vlastita opažanja. Takva saznanja mogu značajno utjecati na njihov pogled na školu i obrazovni sustav u cjelini. Kada učenici vide da nepravda i nepotizam prevladavaju, može se u njih razviti osjećaj cinizma i nepovjerenja prema autoritetima kao i prema školskom sustavu.

Ovaj negativni stav može rezultirati manjom motivacijom za učenjem i sudjelovanjem u školskim aktivnostima. Učenici mogu izgubiti poštovanje prema nastavnicima i drugim djelatnicima škole, što dodatno narušava radnu atmosferu i kvalitetu obrazovanja. U ekstremnim slučajevima, neki učenici mogu odlučiti napustiti ili ne upisati se u neku školu zbog slabe kvalitete obrazovanja u toj školi ili potražiti alternativne načine obrazovanja, što itekako može utjecati na njihov životni put i karijeru.

Ako nastavnik ne može držati disciplinu u razredu, mogući su slijedeći razlozi: 1. on zna predavati, ali nije dovoljno čvrst autoritet da održi disciplinu među učenicima, 2. zbog krize autoriteta neki učenici nemaju poštovanja prema starijima, pa tako ni prema svojim nastavnicima, 3. zbog blagih disciplinskih mjera u školstvu učenici se ne boje kazne, 4. učenici znaju da će netko od odraslih ( roditelji, razrednik ili neki drugi nastavnik, pa čak i ravnatelj/ravnateljica škole) stati na njihovu stranu. Moguće je da nekoliko od navedenih razloga zajedno utječu na nedisciplinu u pojedinim razredima osnovnih i srednjih škola. U svakom slučaju, teško nastavnicima!

Posljedice za druge zaposlenike

Ostali zaposlenici u školama također osjećaju negativne posljedice nepotizma i nepravednog zapošljavanja. Oni koji svjedoče ovakvim praksama često se osjećaju frustrirano i demotivirano. Zaposlenici mogu razviti osjećaj nepravde i ljutnje, što može dovesti do smanjenja produktivnosti i povećanja konflikata unutar radnog kolektiva.

Dugoročno, ovakva radna okolina može uzrokovati visoku stopu fluktuacije zaposlenika jer je moguće da dio zaposlenika odluči potražiti pravednije i poticajnije radno okruženje. To dodatno destabilizira školu i otežava održavanje kontinuiteta i kvalitete obrazovanja.

Zaključak

Nepotizam i nepravedno zapošljavanje u školama imaju dalekosežne psihološke i društvene posljedice. One negativno utječu na moral i motivaciju mladih nastavnika, mogu dovesti među učenicima do nepovjerenja prema autoritetima kao i do nepovjerenja u školski sustav te izazivaju frustraciju i demotivaciju kod ostalih zaposlenika. Za zdrav i učinkovit obrazovni sustav ključno je promicati pravedne i transparentne postupke zapošljavanja koji će omogućiti da najkompetentniji i najmotiviraniji pojedinci dobiju priliku raditi u školama. Samo tako možemo osigurati kvalitetno obrazovanje i pozitivno radno okruženje za sve sudionike u obrazovnom procesu.

Nastavite čitati: