Novija hrvatska povijest i pokušaji germanizacije
Habsburška Monarhija ( od 1867. zvana Austro-Ugarska) bila je skup povijesnih zemalja koje su imale svoje zemaljske sabore, zakone i tradiciju, svoje plemstvo i građanstvo. U sastavu Monarhije bile su i hrvatske zemlje. Monarhijom su vladali vladari dinastije Habsburg sa sjedištem u Beču. Jedan od najvažnijih ciljeva Habsburgovaca bio je ujediniti carstvo sastavljeno od brojnih […]
Moderna povijest Hrvatske i pokušaji mađarizacije
Povijest Hrvatske nemoguće je zamisliti bez Mađara i kraljevine Ugarske s kojima su Hrvati bili povezani u razdoblju od 1102. do 1918. godine, dakle punih 816 godina. Oba naroda utjecala su jedan na drugoga. Bilo je suradnje u zajedničkoj obrani od Turaka Osmanlija i protiv prevlasti bečkih Habsburgovaca i njihova apsolutizma, ali bilo je i […]
Hrvatska povijest kao dio povijesti Europe
Hrvatska povijest srednjeg vijeka Dolaskom u svoju današnju domovinu na područje između Drave, Dunava, Sutle i Jadranskog mora Hrvati su postali povijesni narod, to jest narod koji je ušao na pozornicu europske povijesti. Tijekom prvih stoljeća života u novoj domovini Hrvati su organizirali svoje kneževine i prihvatili su tekovine rimske kulture kao i kršćanstvo zapadnog […]
Hrvatska povijest od 1918. do 1945.
Hrvatska kraljevina i slom Austro-Ugarske 1918. U 20. stoljeće hrvatska kraljevina ušla je kao dio zemalja Austro-Ugarske Monarhije. Hrvatska kraljevina ili kako se tada službeno zvala Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija bila je politički rascjepkana kao što govori i samo ime kraljevine. Hrvatska i Slavonija bile su pod vrhovnom ugarskom upravom, dok je Dalmacija […]
Hrvatska povijest 19. stoljeća
Hrvatska kraljevina se potkraj 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća našla na udaru austrijskog apsolutizma i probuđenog mađarskog nacionalizma koji je nastojao stvoriti Veliku Mađarsku od Karpata do Jadrana. Dok su vladari dinastije Habsburg sa sjedištem u Beču vladali apsolutistički zemljama Habsburške Monarhije najžešće su im se opirali Mađari koji su imali stari ustav […]
Tko su bili Mađaroni?
U razumijevanju hrvatske povijesti, osobito u kontekstu burnih političkih previranja devetnaestog stoljeća, ne možemo zanemariti ulogu i značenje društvene skupine poznate u hrvatskoj povijesti kao Mađaroni. Ova skupina često je bila prikazivana u negativnom svjetlu ne samo od svojih suvremenika već i od strane tradicionalne hrvatske historiografije. U svakom slučaju, Mađaroni zaslužuju detaljniji i objektivniji […]
Povijest Hrvatske u pet razdoblja
Povijest Hrvatske može se podijeliti u pet razdoblja s obzirom na društveno-gospodarske i političke prilike koje su tada bile u Hrvatskoj. Prvo razdoblje – rani srednji vijek ( od prve polovice 7. stoljeća do početka 12. stoljeća) Hrvatska povijest srednjeg vijeka počela je doseljavanjem Hrvata u današnju domovinu otprilike u prvoj polovici sedmog stoljeća. Bilo […]
Povijest hrvatske zastave
Grbovi Hrvatske, Slavonije i Dalmacije tijekom povijesti Hrvatska kraljevina, baš kao i kraljevine Slavonija i Dalmacija imale su svoje zastave i grbove. Sva tri grba nalaze se na krovu crkve svetog Marka na Gornjem gradu u Zagrebu koja je smještena blizu zgrade Hrvatskog Sabora. Grbovi su tako raspoređeni da je hrvatski grb s bijelo-crvenim kockama […]
Društveno-gospodarski razvoj Hrvatske Kraljevine u 19. stoljeću
Politički položaj Hrvatske kraljevine u Monarhiji Povijest Hrvatske u 19. stoljeću bila je puna mnogih zbivanja. Tadašnja Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija nalazila se tijekom 19. stoljeća u sastavu zemalja Habsburške Monarhije, koja se 1867. godine transformirala u Austro-Ugarsku. Unatoč centralističkoj politici austrijskih vladara iz dinastije Habsburg, ponajprije Franje Josipa i mađarskih nastojanja oko […]
Slavonija u drugoj polovici 19. stoljeća
Osnivanje Osječke komore: prvi korak ka gospodarskom razvitku Sredinom 19. stoljeća Slavonija je bila jedna od najsiromašnijih zemalja tadašnje Habsburške Monarhije ( od 1867. službeno se zvala Austro-Ugarska). Slavonija u to vrijeme nije imala ni jednog metra željezničke pruge, ni jednog metra asfaltirane ceste kao ni jedne banke ni štedionice. Kako bi se potaknuo njezin […]
